IZVOR

Pantotenska kiselina široko je rasprostranjena u hrani. Bogat izvor su meso, mahunarke, cjelovite cerealije, jaja, mlijeko, povrće i voće.

FUNKCIJA

Pantotenska kiselina nema neki istaknuti farmakološki učinak. Sastavni je dio koenzima A, koji je neophodan u metaboličkom procesu acetilacije ugljikoidrata, masti i proteina, te u sintezi sterola, steroidnih hormona.

NEDOSTATAK

Hipovitaminoza je u pravilu rijetka. A ukoliko do nje dođe manifestira se neuromuskulatornim poremećajima. Simptomi su: umor, depresija, gubitak apetita, grčevi, loša probava i nesanica.

DOZA

RDA nije utvrđen, no obično se preporučuje dnevni unos od 5 mg, za trudnice 6 mg i za žene u laktaciji 7 mg/dan. Dnevno potrebne količine hrane za zdravu odraslu osobu da bi se zadovoljila preporčena dnevna količina:

• 1,7 l mlijeka
• 700 g kruha
• 1 kg skuša
• 228 g jaja
• 60 g jetre(pureće)
• 2,5 kg graha
• 2 kg mrkve
• 2,5 kg krumpira
• 8 kg krušaka
• 5 kg jabuka
• 1,7 kg jagoda
• 700 g sira

TERAPIJSKA UPOTREBA

Primjena je indicirana u svim oblicima njene hipovitaminoze, najčešće nastale nepravilnom ishranom. Zahtjevi za povećanim unosom javljaju se kod trudnica i alkoholičara. Prevelike doze mogu biti štetne za majku i dijete. Primjena pantotenske kiseline u obliku kreme( 2% dekspantenol) koja se nanosi direktno na oštećeno mjesto, pokazala se vrlo efikasnom kod različitih dermatoza. Pantotenska kiselina NIJE se pokazala učinkovitom u liječenju dijabetičkih neuropatija, u spriječavanju ili liječenju pojave sijede kose,u poboljšanju mentalnih aktivnosti te u prevenciji artritisa i alergija.

TOKSIČNOST

Ne postoji podatak o hipervitaminozi i toksičnom djelovanju pantotenske kiseline.

INTERAKCIJE

Neostigmin i drugi parasimpatomimetici, antibiotici, opijati, barbiturati.