Hrana bogata vlaknima sprječava rak debelog crijeva

Netočno
Liječnici su vjerovali da puno vlakana održava debelo crijevo bez kancerogenih toksina. Nekoliko velikih studija, međutim, donosi da prehrana bogata vlaknima neće spriječiti rak debelog crijeva.

Svatko bi trebao piti osam čaša vode svaki dan

Netočno
Nema znanstvene osnove za tu preporuku. Prema Institute of Medicine, muškarac treba oko 4 litre vode dnevno, dok žena treba 2,7 litara. Taj iznos je lako stečen iz normalne prehrane, budući da sva pića i namirnice sadrže mnogo vode. Jednostavno pijte kada za to osjetite potrebu.

"Slomljeno srce" je pravo medicinsko stanje

Točno
Liječnici su dokazali da ljudi koji iskuse teške emocionalne traume, poput gubitka voljene osobe, ponekad razviju stanje poznato kao stresna kardiomiopatija, koja se također naziva sindromom slomljena srca. Stanje uzrokuje da se komore ili šupljine u srcu prošire, ali je rijetko fatalno.

Stres i jako začinjena hranu uzrokuju čir

Netočno
Infekcije uzrokovane bakterijom Helicobacter pylori uzrokuju 80 do 90 posto čireva želuca i crijeva. Liječenje antibioticima je obično uspješno. Većinu ostalih čireva uzrokuje osjetljivost na aspirin i druge nesteroidne protuupalne lijekove, kao što je ibuprofen.

Pranje ruku s antibakterijskim sapunima pomaže spriječiti prehladu

Netočno
Često pranje ruku je uvijek dobra ideja, pogotovo za vrijeme sezone prehlade, rhinovirus, koji uzrokuje prehladu, može živjeti na vašoj koži do tri sata. Međutim, budući da antibakterijski sapuni ne uništavaju viruse, oni ne nude nikakvu prednost u odnosu na druge sapune.

Namirnice bogate kolesterolom glavni su uzrok začepljenja arterija

Netočno
Kolesterol je voštana supstanca pronađena u svoj hrani životinjskog podrijetla. Istraživanja pokazuju, međutim, da male porcije hrane bogate kolesterolom ne povisuju razinu kolesterola. Zasićene masnoće u mesu i mliječnim proizvodima, kao i trans masti su puno veća prijetnja za vaše arterije.

Koristite mozak kako bi očuvali njegove funkcije

Točno
Mnoge studije su pokazale su da ljudi koji redovito sudjeluju u aktivnostima koje zahtijevaju aktivnost mozga da obrađuje podatke primjerice, čitanje, odlazak u muzeje ili kartanje imaju manje šanse za razvoj Alzheimerove bolesti i drugih neuroloških bolesti.