www.centar-zdravlja.net - portal za zdravlje i ljepotu

Povrće

Sve što ste oduvijek htjeli znati o špinatu

Objavljeno: 08.07.2008.

Datum posljednje izmjene: 30.08.2011.

  • Ocjena
Sve što ste oduvijek htjeli znati o špinatu
Ocijeni članak

Može se reći da je Popaj, a ne stručnjaci ili prehrambena industrija, taj koji je učinio najviše na promociji špinata.

Samo još da je njegov špinat bio svjež, a ne iz konzerve - i poruka bi bila pravovaljana. Biljka koja je u Europu došla u 11. stoljeću originalno potječe iz stare Perzije, no danas se uspješno uzgaja širom umjerenog kontinentalnog pojasa. Slijede sve tajne ovog najzelenijeg povrća.

Fitonutrijenti za optimalno zdravlje

Znanstvenici su identificirali 15-tak različitih flavonoidnih spojeva u špinatu koji funkcioniraju kao antioksidansi. Mnogi od njih uspješni su i u borbi protiv raka, što je bilo dovoljno važno da se pojedini izoliraju u svom čistom obliku, te da se na njima nastave istraživanja. Različite studije pokazale su usporavanje rasta stanica raka želuca, kože i dojke.

U službi zdravlja prostate

Karotenoidni pigment koji se nalazi u špinatu na dvostruki se način uspješno bori protiv raka prostate. Jedan karotenoidni oblik imena neoksantin s jedne strane utječe na stanice raka prostate na način da potiče njihovo samouništavanje. U crijevima neoksantin dodatno metaboličkim procesima prelazi u neokrome, koji inhibiraju rast stanica raka.

Izgradnja kostiju

U jednoj šalici svježeg špinata nalazi se gotovo dvostruko više vitamina K od dnevno preporučenog unosa. Ako je on kuhan, jedna šalica sadržavati će ga 6 puta više!

Vitamin K važan je za aktivaciju određenog proteina u kostima koji prihvaća kalcij i tako ga ugrađuje u koštanu strukturu tijela.

Osim vitamina K, drugi elementi koji su važni za zdravlje kostiju, a kojih je špinat odličan izvor, su kalcij i magnezij.

Kardiovaskularno zdravlje

Špinat je odličan izvor vitamina A (u obliku ß-karotena) i dobar izvor C vitamina. Ova dva nutrijenta zaslužna su za najveći dio "ljekovitih" svojstava špinata, a prvo u nizu je zdravlje krvožilnog sustava. Vitamini A i C prvenstveno djeluju kao antioksidansi, što znači da neutraliziraju degradacijske procese uslijed djelovanja slobodnih radikala. Istim mehanizmom oni preveniraju oksidaciju kolesterola, koji u takvom obliku ima mogućnost lijepljenja na stjenke krvnih žila, uzrokujući aterosklerozu, a zatim i povišeni krvni tlak i mogući srčani udar.

Sljedeća korisna tvar je folna kiselina. Ona, među ostalim, pomaže konverziji potencijalno opasne kemikalije zvane homocistein u druge spojeve. Povišena razina homocisteina u krvi znanstveno je povezana s većom mogućnošću pojave srčanog udara.

Magnezij, kojeg u šalici kuhanog špinata ima za oko 40 % dnevnih preporuka, je mineralna tvar koja pomaže u snižavanju krvnog tlaka te tako također pomaže u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.

Zaštićen probavni sustav

Ponovno se treba vratiti na vitamine C i A, te na folnu kiselinu. Njihovo antioksidativno djelovanje također prevenira mutaciju DNA i mutacije stanica crijeva. Dokazano je da ljudi koji konzumiraju ove vitamine u dovoljnim količinama imaju znatno manji rizik obolijevanja od raka crijeva.

Antiupalne tvari

Alergijske reakcije danas su sve češća pojava. Osim klasičnih alergija na koje će većina u prvi mah pomisliti, postoje i mnoge auto-imune bolesti koje također uključuju mehanizam alergijske reakcije.

Astma, i reumatoidni artirtis samo su neke od njih. Tvari iz špinata koje pomažu smirivanju upalnih procesa ponovno su ß-karoten i vitamin C.

Nije sve u mišićima, špinat razvija i um

U studijama na životinjama došlo se do saznanja da špinat djeluje protektivno na oksidativni stres mozga te da smanjuje degradaciju moždanih funkcija uslijed starenja.

Hranjenje laboratorijskih životinja špinatom znatno je povećalo njihovu sposobnost učenja i motoričke funkcije. Ovo je općenito učinak koji na mentalne funkcije ima svo zeleno lisnato povrće, i to među ostalim, zaključak je, uslijed sadržaja na E vitaminu. E vitamin spada u skupinu kojoj je za apsorpciju potrebna mast, pa se svako povrće preporuča jesti začinjeno s poželjnim uljima (maslinovo), kako bi se povećala njihova bioraspoloživost.

Besprijekorni vid

Jedan od karotenoida, lutein, protektivna je kemikalija koja se brine za zdravlje organa vida, a posebno je uspješan u borbi protiv katarakta i makularne degeneracije uzrokovane starenjem. Kao i kod bioraspoloživosti vitamina E, i ovdje će se zaštitno svojstvo luteina povećati umjerenom konzumacijom poželjnih ulja s termički obrađenim povrćem.

Željezo - zaštitni znak

Iako špinat nije namirnica najbogatija željezom, što se uslijed odrastanja na epizodama Popaja nekako uvriježilo u javnosti, on ga zasigurno sadrži u znatnim količinama. Špinat je kao namirnica daleko poželjniji izvor željeza od nekih drugih jer ne sadrži zasićene masti, kolesterol, te je niskokaloričan.

Jedna šalica kuhanog špinata daje oko 30 % dnevno preporučenih količina željeza.

Što još treba imati na umu?

  • Špinat je, kao i gotovo sve namirnice, potencijalni alergen.
  • Špinat je jedno od povrća s najvećim količinama zaostalih pesticida. Raspitajte se o načinu uzgoja špinata koji kupujete.
  • Špinat sadrži znatne količine oksalata te se zato ne preporučuje osobama s bolestima bubrega i žuči.
  • Špinat isto tako sadrži određenu količinu goitrogenskih tvari, koje mogu utjecati na lučenje hormona štitnjače. Zbog toga se ne preporuča osobama s bolestima štitnjače.
  • Sadržaj purina u špinatu može stvarati probleme pretjeranog nakupljanja urične kiseline. Osobe koje pate od gihta i(li) bolesti bubrega trebale bi ga izbjegavati, objašnjava dipl. ing. Željka Lukešić.
centar-zdravlja.net centar-zdravlja.net facebook centar-zdravlja.net twitter centar-zdravlja.net rss
Članke mogu komentirati samo registrirani članovi
Nema unesenih komentara.