www.centar-zdravlja.net - portal za zdravlje i ljepotu

Kolesterol

Najčešći mitovi o kolesterolu

Objavljeno: 05.04.2012.

Datum posljednje izmjene: 12.06.2012.

  • Ocjena
Najčešći mitovi o kolesterolu
Ocijeni članak

Znate li razliku između dobrog i lošeg kolesterola? Čak i ako mislite da znate sve što treba znati o kolesterolu, postoje još neke činjenice s kojima možda niste upoznati. Saznajte koji su najčešći mitovi o kolesterolu i što se u tijelu događa kada je razina kolesterola preniska.

Margarin je zdraviji od maslaca

Margarin je izrađen od biljnih ulja, tako da ne sadrži kolesterol, za razliku od maslaca koji je izrađen od mliječnih proizvoda. Međutim, margarin sadrži trans masne kiseline koje podižu razinu LDL (lošeg) kolesterola, a smanjuju razinu HDL (dobrog) kolesterola. Zdravija opcija su mononezasićene masne kiseline kao što su maslinovo ulje ili ulje kanole.

Jaja nisu zdrava

Istina je da jaja imaju puno kolesterola, čak u prosjeku 200mg, a preporučena dnevna razina je 300mg. Međutim, samo mala količina kolesterola prelazi u krvotok. Zasićene masti imaju znatno veću ulogu u povećanju razine kolesterola. Jaja također sadrže veliku razinu proteina i nezasićenih masti. Stoga, jedno ili dva jaja više puta tjedno vam sigurno neće škoditi.

Djeca ne mogu imati visok kolesterol

Većina ljudi misli da je visoki kolesterol problem koji isključivo pogađa sredovječne osobe. Međutim, istraživanja su pokazala da se sužavanje arterija, koje vodi bolestima srca, može pojaviti već u dobi od 8 godina. Naročito velik rizik je kod djece koja imaju genetske predispozicije za visoki kolesterol i bolesti srca.

Djeca s visokim kolesterolom ne smiju unositi više od 200mg kolesterola dnevno, a također se preporučuje povećani unos vlakana i tjelovježba.

Hrana je zdrava ako ima 0mg kolesterola

Kolesterol je samo jedna od stvari koja može izazvati prekomjernu razinu kolesterola u krvi. Zasićene masti, koje se nalaze u namirnicama životinjskog podrijetla i mliječnim proizvodima, imaju daleko veći utjecaj na povišenu razinu kolesterola.

Postoji određena razina kolesterola koja vrijedi za sve

Ne postoji određena vrijednost koja vrijedi za sve. Ljudi koji imaju veći rizik od nastanka srčanih bolesti, kao što su pušači ili dijabetičari, trebaju smanjiti razinu LDL kolesterola i povećati razinu HDL kolesterola koji štiti od bolesti srca. Međutim, ako imate 2 ili više faktora rizika za bolesti srca, dnevno smijete unijeti samo 130mg, a oni koji već pate od srčanih bolesti ne smiju unositi više od 100mg kolesterola dnevno.

Dakle, ovisi isključivo o vašem zdravstvenom stanju koliko kolesterola dnevno smijete unositi.

Visoki kolesterol je uzrokovan prehranom

Najveći faktor rizika je nasljednost. Naime, jetra treba ukloniti višak kolesterola iz tijela, a genetika igra veliku  ulogu u njenoj sposobnosti da kolesterol održi na normalnoj razini. Osoba koja ima probleme sa zdravljem jetre, treba smanjiti unos kolesterola barem za 10 do 15%. Ako vaša jetra radi savršeno, vi ste jedan od sretnika koji mogu jesti što god žele.

Koje su posljedice preniskog kolesterola?

Rak

Optimalan unos ukupnog kolesterola je 200 do 300 mg dnevno, iako granice variraju od osobe do osobe. Neka istraživanja su ukazala na mogućnost da preniska razina LDL kolesterola može biti povezana s većim rizikom od pojedinih vrsta raka.

Duševne bolesti

Preniska razina kolesterola uistinu može utjecati na loše raspoloženje, depresiju i anksioznost. Nizak kolesterol smanjuje razinu serotonina u mozgu, a serotonin potiče dobro raspoloženje.

Problemi u trudnoći

Kod trudnica kojima je razina kolesterola preniska, često dođe do prijevremenog poroda ili pak do rođenja bebe s niskom porođajnom težinom. Kolesterol je potreban za obavljanje tjelesnih funkcija.

centar-zdravlja.net centar-zdravlja.net facebook centar-zdravlja.net twitter centar-zdravlja.net rss
Članke mogu komentirati samo registrirani članovi
Nema unesenih komentara.