Objavljeno: 15.12.2011. Datum zadnje izmjene: 15.12.2011.

Uzroci

Normalno pamćenje uključuje mnoge dijelove mozga, i bilo kakve bolesti ili ozljeda koja utječe na mozak mogu ometati pamćenje. AmnezijaDjelomičan ili potpuni gubitak pamćenja, obično je posljedica psihičke traume ili stresa ili fizičkog oštećenja mozga zbog povrede, te bolesti, alkohola ili kronične zloporabe droga. može biti rezultat oštećenja moždanih struktura koje tvore limbički sustav, koji kontrolira emocije i sjećanja. Te strukture uključuju talamus, koji se nalazi duboko u središtu mozga, i hipokampus, koji se nalazi unutar temporalnog režnja.

AmnezijaDjelomičan ili potpuni gubitak pamćenja, obično je posljedica psihičke traume ili stresa ili fizičkog oštećenja mozga zbog povrede, te bolesti, alkohola ili kronične zloporabe droga. uzrokovana ozljedom mozga ili oštećenjem je poznata kao neurološka ili organska amnezijaDjelomičan ili potpuni gubitak pamćenja, obično je posljedica psihičke traume ili stresa ili fizičkog oštećenja mozga zbog povrede, te bolesti, alkohola ili kronične zloporabe droga.. Mogući uzroci neurološke amnezije su:

• moždani udar
• upalaOticanje, crvenilo, toplina i bol. Na taj način tijelo se štiti od povrede. mozga (encefalitis) zbog infekcije virusom, kao što je herpesGrupa virusa, najznačajniji su predstavnici herpes simplex koji obično uzrokuje promjene na koži i sluznicama (nos, usnice) poput mjehurića te herpes zosterVirusna infekcija određenih osjetilnih živaca što uzrokuje bol i mjehuriće na koži cijelom dužinom zaraženog živca. koji uzrokuje bolnu upalu živca te također mjehuričast kožni osip u području gdje prolazi živac; m simplex virusUzročnik zarazne bolesti, manji od bakterije, može se razmnožavati samo u živim stanicama., ili autoimuna reakcija na rak negdje drugdje u tijelu (paraneoplastični limbički encefalitis)
• nedostatak kisika u mozgu (zbog srčanog udara, respiratornog distresa ili trovanja ugljičnim monoksidom)
• dugotrajni alkoholizam koji dovodi do nedostatka tiamina (vitamina B1)
• tumori u područjima mozga koji kontroliraju pamćenje
• degenerativne bolesti mozga, poput Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije
• napadaji
• elektrošokovi
• određeni lijekovi, kao što su benzodiazepini

Ozljede glave mogu dovesti do zbunjenosti i problema s prisjećanjem novih informacija, osobito u ranim fazama oporavka, ali obično ne uzrokuju tešku amneziju.

Druga rijetka vrsta amnezije, psihogena ili disocijativna amnezijaDjelomičan ili potpuni gubitak pamćenja, obično je posljedica psihičke traume ili stresa ili fizičkog oštećenja mozga zbog povrede, te bolesti, alkohola ili kronične zloporabe droga., proizlazi iz emocionalnog šoka ili traume.

• « Simptomi
• Čimbenici rizika »